|
|
|
Crnogorski vinari žive za vino, ali ne i od vina |
|
|
|
|
|
|
Kvalitet porodicne tradicije crnogorske porodice Rajkovic u proizvodnji vina i rakije potvrden je nedavno na sajmovima u Mostaru, Splitu i Budvi, gdje su braca Zdravko i Rade osvojili dve zlatne i jednu bronzanu medalju za kvalitet. Peta generacija porodice Rajkovic gaji vinovu lozu, a prema recima Rada Rajkovica, vlasnici malih vinarija u Crnoj Gori "još žive za vino, a ne od vina".
Vinogradi vinarije "Rajkovic" broje 1800 cokota vranca, Kratošija i Cubric, au 2008. godini proizveli su 2.500 litara vina i oko 500 litara rakije. - Na sajmu vina "Gast" u Splitu osvojili smo bronzanu, u Mostaru zlatnu, a na Jadranskom sajmu u Budvi zlatnu medalju za kvalitet. Kvalitet dugujemo savremenom pristupu u proizvodnji vina. Uvažavajuci tradiciju saradujemo sa enolozima, a da smo na pravom putu potvrduju priznanja - rekao je Rajkovic, napomenuvši da su na sajmu vina u Novom Sadu prošle godine osvojili srebrnu medalju za kvalitet lozove rakije.
|
| Read more... |
|
|
Studijsko putovanje u Park prirode Schwarzwald |
|
|
|
|
|
|
Cilj putovanja je da se Crnoj Gori predstave najbolji primjeri iz prakse turističkih i kulturnih poslenika Švarcvald-a, koji je uspio da postane jedna od vodećih turističkih destinacija, bazirajući svoju ponudu na kombinovanoj prezentaciji kulturnog nasljeđa i tradicionalnih proizvoda.
U skladu sa ciljem, Centar za inicijative iz oblasti odrzivog turizma je izabrao 12 predstavnika individualnih domaćinstava i malih preduzetnika četiri nahije Stare Crne Gore koji se bave tradicionalnom poljoprivrednom proizvodnjom ili posjeduju autentične ambijentalne vrijednosti da učestvuju na ovom studijskom putovanju.
Veoma je važno naglasiti da Švarcvald ima isti problem kao i mi. Lokalno stanovništvo napušta ovo područje. To je rezultiralo smanjenom proizvodnjom tradicionalnih proizvoda, manjkom pašnjaka i dovelo do usporavanja turizma. Stoga je Park prirode Schwarzwald napravio strategiju - u saradnji sa lokalnim zvaničnicima i NVO sektorom, u okviru koje su se stimulisali proizvođači autentičnih proizvoda da ostanu pri postojećoj proizvodnji, poboljšaju kvalitet proizvoda slijedeći evropske standarde i plasiraju proizvode na turističkom tržištu. Rezultat je bio impresivan - ostvarili su za 15-20% veći plasman u poređenju sa ranijim godinama. |
| Read more... |
|
|
|
|
|
|
|
budućnost crnogorskog seoskog turizma
Vinski turizam, kao segment seoskog turizma, odavno je jedna od važnih komponenti ponude razvijenih turističkih zemalja. Tamošnji vinari turistima nude obilazak vinarija, degustaciju vina i gastronomskih specijaliteta, u kombinaciji s ostalim sadržajima, kao što su biciklističke i pješačke staze, te obilazak znamenitosti značajnih za region.
Prije nepunih godinu i u Crnoj Gori je zaživio sličan projekat, uz podršku Njemačkog društva za tehničku pomoć i saradnju - GTZ, a partneri u projektu su Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća i Ministarstvo turizma, te Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva. |
| Read more... |
|
|
|
|
|
|
|
Područja pogodna za gajenje vinove loze svrstana su u jedan vinogradarski rejon, bez podrejona, a koji ima dva vinogorja: podgoričko, u koji ulazi i Ćemovsko polje, a koji se nalazi u bazenu Skadarskog jezera, i crnogorsko-primorsko, koje se prostire uskim pojasom od Sutorine do Bojane, s vinogradima smјeštenim uglavnom u ulcinjskom, sutomorskom i grbaljskom polju.
U crnogorskom vinogradarskom rejonu preovlađuje sortiment za crna vina. Najviše je zastupljena autohtona sorta vranac, koja se gaji u smeši sa sortom kratošija, kao i sorte kaberne sovinjon i merlo. Od sorti za obična obojena vina najčešće se sreću sorte kadarun i plavka, a za kvalitetna bijela, koja se proizvode u manjoj količini: krstač, žižak, muškacele, šardone i dr. Klimatski uslovi i turistička tražnja podstiču gajenje stonih sorti različitih perioda sazrevanja.
Rejon Crne Gore poznat je po proizvodnji kvalitetnih i vrhunskih vina, specifične arome i intenzivne tamne boje, s visokim procentom alkohola (12%-15%) i velikom količinom ekstrakta, koja su oštra dok su mlada, a kasnije vrlo harmonična. Na prvom mjestu nalazi se čuveni vranac, zakonom zaštićeno vino, a zatim, ostala vina kao što su: crmničko crno, kratošija, plavac i dr. Od bijelih vina, najpoznatije je vino krstač. |
|
|
|
|
|